Zemlje Balkana ulažu sve veće napore da tržište kriptovaluta umjesto sive zone postane jasno regulisani prostor za investitore. Prateći zemlje Evropske Unije, države u regionu novim regulativama već poboljšavaju sigurnost investitora i olakšavaju put do kupovine i prodaje kriptovaluta. Međutim, benefiti ovih regulacija sa sobom nose i nove odgovornosti i pravila kojih se investitori moraju pridržavati, od kojih su poreske obaveze najznačajnije.
Kao i u ostatku Evrope i svijeta, oporezivanje na Balkanu se razlikuje od države do države. Zbog toga, važno je ostati usklađen sa pravilima zemlje čiji ste poreski obveznik. Na primjer, u Srbiji se kapitalna dobit od prodaje kriptovaluta oporezuje po fiksnoj stopi od 15%, dok je u Hrvatskoj 12%. Istovremeno, Bosna i Hercegovina, kao i Crna Gora, tek trebaju da zakonski definišu kriptovalute, a samim tim i poreske obaveze.
U nastavku ovog članka saznaćete više o procesu oporezivanja dobiti od kriptovaluta u zemljama Balkana. To uključuje dobit od prodaje, ali i rudarenja, stakinga i poklona. Takođe, govorićemo o vođenju evidencije nabavne i prodajne vrijednosti kripta, što je ključno za određivanje vaše poreske obaveze.
Koji Porezi na Kriptovalute Postoje?
Prije dubljeg zalaženja u lokalne regulative i propise, važno je da znate koje vrste poreza su vezane za kripto tržište. U svakoj zemlji, razlikuju se dva osnovna tipa oporezivih aktivnosti, dobit od prodaje i prihod iz drugih izvora.
Porez na dobit od prodaje se primjenjuje svaki put kada prodate kriptovalutu i zaradite na razlici između prodajne i kupovne cijene. To uključuje direktnu prodaju kriptovaluta za novac, ali i kripto-fiat konverzije. Uzmimo za primjer da ste kupili token koji košta 1.000 EUR i naknadno ga prodali za 1.500 EUR. U tom slučaju, ostvarili ste kapitalnu dobit od 500 EUR na koju ste dužni da platite porez.
Što se tiče prihoda iz drugih izvora, oni uključuju aktivnosti u kojima kriptovalute dobijate kao poklon ili kompenzaciju. To se odnosi prije svega na rudarenje, staking, ostavštine ili nagrade. Razlika je u tome što se oporezivanje u ovom slučaju vrši na osnovu pune vrijednosti kriptovalute koju ste dobili.
Ipak, postoje olakšice poput znatno niže stope poreza u slučaju primanja poklona ili čak oslobađanja od poreskih obaveza nakon dugoročnog držanja kriptovaluta. Dodatno, dokumentovanje iznosa troškova se može tretirati kao nabavna vrijednost kod rudarenja, što umanjuje iznos poreskih obaveza.
Porezi na Kupovinu i Prodaju Kripta
Dok je sama kupovina obično slobodna od poreza, plaćanje poreza je obavezno nakon što kriptovalute prodate ili razmijenite za fiat valutu. Stope i pravila oporezivanja nisu jedinstvena za sve zemlje Balkana, što znači da su vaše poreske obaveze uslovljene zakonima zemlje čiji ste stanovnik. U nastavku, saznaćete više o tome kako se porez na kapitalnu dobit obračunava u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Porez na Kupovinu i Prodaju Kriptovaluta u Srbiji
U Srbiji, oporezivim događajem se smatra sticanje prihoda od prodaje digitalne imovine, u koju su zakonski uvrštene virtuelne valute i digitalni tokeni. U tom slučaju, stopa poreza je 15%, što je jedna od najviših stopa u regionu.
Ipak, investitori mogu biti oslobođeni od čak 50% poreza na kapitalnu dobit ako ulože profit od kriptovaluta u domaće firme. Da bi stekli pravo na ovo umanjenje, moraju uložiti sredstva u osnovni kapital firme u Srbiji u roku od 90 dana. Takođe, stanovnici Srbije mogu biti oslobođeni od obaveze plaćanja poreza ukoliko je kapitalni dobitak ostvaren nakon neprekidnog držanja prodate kriptovalute od najmanje 10 godina.
U slučaju ostvarivanja kapitalnog dobitka, investitori su dužni da podnesu poresku prijavu najkasnije 120 dana od isteka kvartala u kom je ostvaren prihod. Nakon podnošenja prijave, Poreska uprava donosi rješenje po kom obveznik ima rok od 15 dana da plati utvrđeni porez.
Ako se poreska prijava ne podnese samostalno, Poreska uprava ima pravo da sama utvrdi porez fizičkog lica. U tom slučaju može doći do znatno nepovoljnije situacije po obveznika, jer se nabavna vrijednost kriptovaluta može pogrešno tretirati. Do toga dolazi uslijed nedostatka dostavljene evidencije od strane investitora, pa se nabavna vrijednost kriptovalute može svesti na 0 RSD.
Porez na Kupovinu i Prodaju Kriptovaluta u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, svi investitori koji trguju kriptovalutama i ostvare kapitalnu dobit unutar dvije godine njihovog posjedovanja dužni su platiti porez. Kapitalna dobit od prodaje se oporezuje po fiksnoj stopi od 12%.
Svaki investitor je dužan da prijavi kapitalnu dobit do drugog mjeseca naredne godine. Porez se može prijaviti putem JOPPD obrasca koji se dostavlja lično ili putem online servisa ePorezna. U obrascu je bitno navesti obračun izveden iz podataka vaše lične evidencije o vrijednosti kriptovaluta u toku kupovine i prodaje.
U slučaju da postoji više od jedne kupovine, važno je da tokom računanja koristite First-In, First-Out (FIFO) metodu. To znači da kriptovalute u obračun ulaze onim redom kojim su i kupljene, a te su podatke obveznici zakonom dužni da dostave.
Najveća prednost koju Hrvatska ima nad zemljama u regionu se odnosi na uslove za oslobađanje od poreza, nezavisno od visine kapitalne dobiti. Ako su kriptovalute u vašem vlasništvu duže od 24 mjeseca, ne plaća se porez na kapitalnu dobit ostvarenu prodajom. Takođe, ne plaća se porez kada kriptovalute razmjenjujete, niti kada ih prebacujete u drugi kripto novčanik u vašem posjedu.
Porez na Kupovinu i Prodaju Kriptovaluta u Bosni i Hercegovini
Tržište kriptovaluta još nije u potpunosti regulisano na teritoriji Bosne i Hercegovine, tačnije u Federaciji BiH. Zbog nedostatka pravnog okvira za trgovinu digitalnim valutama, ni poreski tretman nije jasno definisan.
Ipak, Federalno ministarstvo finansija trgovinu kriptovalutama smatra obavljanjem samostalne djelatnosti sa ciljem sticanja dohotka. Pošto u tom slučaju postoji poreska obaveza od 10-20%, investitori iz FBiH na taj način mogu obračunati porez. I pored toga, uslijed nedostatka zakonskog okvira, nemoguće je utvrditi da li fizičko lice trguje kriptovalutama sa namjerom da ostvari dobit. Zbog toga, kripto se i dalje smatra tržištem u sivoj zoni unutar FBiH.
U Republici Srpskoj situacija je značajno drugačija i pravila su jasnija. U ovom entitetu se kapitalna dobit od prodaje kriptovaluta oporezuje po stopi od 13%. Ovakav pristup su omogućile promjene Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, kroz koji su kriptovalute formalno priznate.
Postoje i razlike u mogućnosti oslobađanja od poreske obaveze između ova dva entiteta. U FBiH, takav benefit još ne postoji, dok se u Republici Srpskoj ne oporezuje kapitalna dobit stečena nakon prodaje kriptovaluta koje ste držali sedam ili više godina.
Što se tiče prijave poreza, u Republici Srpskoj kapitalnu dobit treba prijaviti do kraja tekuće poreske godine. Iako FBiH nema jasan okvir, preporučujemo da vodite detaljnu evidenciju vaših transakcija, jer postoji rizik da se vaša aktivnost klasifikuje kao poslovanje.
Porez na Kupovinu i Prodaju Kriptovaluta u Crnoj Gori
Crna Gora tek treba da pravno reguliše kripto tržište, pa specifičan poreski tretman za kriptovalute izostaje i u ovoj zemlji. Međutim, prema Zakonu o porezu na dohodak građana, kapitalna dobit se oporezuje po stopi od 15%. Samim tim, ukoliko je ustanovljeno da ste profitirali tokom kupovine i prodaje kriptovaluta, dužni ste da platite porez.
Upravo zbog toga što nedostaje specifičan zakon za oporezivanje dobiti od kriptovaluta, nedostaju i poreske olakšice za investitore. Zbog toga, porez na dobit od kriptovaluta uvijek iznosi 15% u Crnoj Gori.
Porez se u Crnoj Gori plaća kroz godišnju poresku prijavu koju svi građani koji ostvaruju dobit moraju podnijeti. Ukoliko ste ostvarili kapitalnu dobit od prodaje kriptovaluta, nju morate navesti. Zbog toga, važno je da vodite detaljnu evidenciju svih vaših kupovina i prodaja kriptovaluta, što služi za utvrđivanje poreske obaveze.
Porezi na Rudarenje Kriptovaluta
Rudarenje kriptovaluta je specifičan oblik ostvarivanja dobiti i umnogome se razlikuje od kupovine i prodaje kriptovaluta. Umjesto trgovanja postojećim kriptovalutama, rudari primaju naknade za stvaranje novih kriptovaluta kroz rješavanje matematičkih zadataka koristeći specijalizovanu opremu. Zbog toga, nagrade dobijene kroz kripto rudarenje se tretiraju kao prihodi iz drugog izvora, a ne kao kapitalna dobit.
Porez na Rudarenje Kriptovaluta u Srbiji
Zakon o porezu na dohodak građana definiše rudarenje kao način sticanja digitalne imovine. Prodajom te imovine dolazi do obaveze plaćanja poreza od 15% ukoliko ostvarite profit, što je identično kapitalnoj dobiti.
Pošto kroz rudarenje ne možete imati evidenciju o nabavnoj cijeni kriptovalute koju ste dobili i prodali, važno je da vodite evidenciju troškova. Ovi troškovi uključuju cijenu opreme za rudarenje i račune za potrošenu električnu energiju i mogu se smatrati nabavnom cijenom.
Porez na Rudarenje Kriptovaluta u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, rudarenje se smatra dohotkom od samostalne djelatnosti, što znači da se porez obračunava po nešto višoj stopi. Ta stopa zavisi od opštine u kojoj živite i visine vašeg dohotka, i može iznositi od 15% do 33%.
Ukoliko je ovo učestana aktivnost kojom ostvarujete veći dohodak, poželjno je da otvorite trgovačko društvo (d.o.o) kako bi ostali legalno usklađeni. Pored usklađivanja sa regulativom, u ovom slučaju imate i benefit niže stope poreza, koja za trgovačka društva iznosi 10%.
Kada kriptovalute dobijene putem rudarenja prodate nakon dvije godine držanja, nemate obavezu plaćanja poreza na kapitalnu dobit.
Porez na Rudarenje Kriptovaluta u Bosni i Hercegovini
Porez na dohotke iz samostalnih djelatnosti u Bosni i Hercegovini iznosi 10%. Rudarenje kriptovaluta se oporezuje po toj osnovi, a računa se kao razlika između troškova rudarenja i vrijednosti dobijene kriptovalute.
Pošto u FBiH kriptovalute nisu zakonski regulisane, ovaj se dohodak tretira po opštim pravilima za samostalnu djelatnost. U Republici Srpskoj, proces evidencije i dokumentacije vrijednosti kriptovaluta dobijenih rudarenjem je obavezan i jasno regulisan.
Porez na Rudarenje Kriptovaluta u Crnoj Gori
Rudarenje kriptovaluta u Crnoj Gori nije eksplicitno zakonski regulisano, što ovaj način ostvarivanja profita ostavlja u sivoj zoni. Ipak, može se tretirati prema Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, kao povremena ili osnovna samostalna djelatnost.
U tom slučaju, profit od ove aktivnosti se oporezuje po stopi od 15%. Da bi izračunali oporezivi dio dohotka, treba oduzeti troškove rudarenja od ukupne vrijednosti dobijene kriptovalute. O troškovima i vrijednosti kriptovalute je potrebno voditi detaljnu evidenciju kako bi vaša računica bila validna i dokaziva.
Ostali Porezi u Vezi sa Kriptovalutama
Pored rudarenja i kupovine, postoje razni načini da se kriptovalute dobiju ili zarade vremenom. Oni uključuju poklone i naslijeđe, kao i nagrade za učestvovanje u projektima i participaciju u mrežnim aktivnostima u vidu airdropova i stakinga.
Pored toga, važno je napomenuti da se NFT tretira kao digitalna imovina i oporezuje identično kriptovalutama u zemljama Balkana.
Ostali Kripto Porezi u Srbiji
U Srbiji su airdropovi, staking nagrade i slične metode ostvarivanja pasivne zarade klasifikovane kao drugi prihodi. Samim tim, stopa oporezivanja je 15%, a računa se u odnosu na tržišnu vrijednost primljene kriptovalute.
Pokloni i naslijeđe digitalne imovine se oporezuje po Zakonu o porezu na imovinu. U tom slučaju, stopa varira od 0% do 2,5%, što zavisi od stepena vašeg srodstva sa pošiljaocem. Za sve vrste ovih dodatnih oporezivih događaja, potrebno je podnijeti poresku prijavu u roku od 120 dana od isteka kvartala.
Ostali Kripto Porezi u Hrvatskoj
Airdropovi i nagrade od stakinga u Hrvatskoj nisu direktno oporezivi od trenutka primanja, već pri prodaji stečenih kriptovaluta. Prema tome, oporezuje se kapitalna dobit ostvarena njihovom prodajom po stopi od 12%. Do poreske obaveze ne dolazi ukoliko stečene kriptovalute prodate tek nakon dvije godine držanja.
Kada od najbliže rodbine naslijedite ili dobijete kriptovalute na poklon, ne dolazi do poreske obaveze. U slučaju da vam član dalje rodbine ili drugo lice poklanja kriptovalute, ukupna vrijednost se oporezuje po stopi od 4%.
Ostali Kripto Porezi u Bosni i Hercegovini
Zbog nedostatka jasnih pravila oporezivanja dobiti od kriptovaluta putem airdropova i stakinga, ove se nagrade tretiraju kao drugi dohodak u BiH. Zbog toga, primjenjuje se stopa od 10% tokom oporezivanja kriptovaluta stečenih na ovaj način u FBiH i RS.
Na teritoriji BiH, stope poreza na poklone i naslijeđe su definisane kantonalnim zakonima i kreću se od 0-5%. Ova stopa zavisi od mjesta u kom živite kao i od stepena srodstva sa pošiljaocem kriptovaluta a odnosi se na vrijednost kriptovaluta u trenutku primanja.
Ostali Kripto Porezi u Crnoj Gori
Zbog odsustva preciznijih zakonskih odrednica u Crnoj Gori, zarada kroz airdropove i staking se može tretirati kao drugi dohodak. Kao i kod ostalih povremenih samostalnih djelatnosti, profiti iz ovih aktivnosti se oporezuju po stopi od 15%.
Kriptovalute stečene kroz poklone ili naslijeđe se ne oporezuju kada ih primate od najbliže rodbine. Po stopi od 2% do 3% se oporezuju pokloni od drugih lica i dalje rodbine.
Kako Da Izračunam Moj Kripto Porez?
Kada dođe vrijeme za podnošenje prijave poreza, biće vam neophodan detaljan uvid u kupovnu i prodajnu cijenu kriptovaluta iz izvršenih transakcija. Nabavna vrijednost se pri kupovini kriptovaluta može dokazati izvještajima sa kripto mjenjačnice ili detaljima blockchain transakcije. Što se tiče rudarenja, stakinga i airdropova, nabavnu vrijednost morate dokazati evidentiranjem troškova, datuma tih aktivnosti i tržišne cijene u trenutku primanja kriptovalute.
Nakon što spremite dokaze o nabavnoj i prodajnoj vrijednosti vaše kriptoimovine, postoji više načina da izračunate vašu poresku obavezu. Tri najpoznatije, i u regionu primjenjive, metode su First-In, First-Out (FIFO), Last-In, First-Out (LIFO) i prosječna cijena.
Korišćenje FIFO metode je obavezno u Hrvatskoj, a poželjno u ostalim zemljama regiona. Po ovoj metodi, prve kupljene kriptovalute se smatraju i prvim koje se prodaju. Uzmimo za primjer da ste kupili 0,1 Bitcoin (BTC) u 2024. godini, a zatim još 0,1 BTC u 2025. godini. Ako u 2026. godini odlučite da prodate 0,1 BTC, nabavna cijena imovine se odnosi na prvu kupovinu, odnosno onu iz 2024.
LIFO podrazumijeva da se poslednja kupljena kriptovaluta prodaje prva, što je prihvaćen način obračuna poreza u BiH i Crnoj Gori. Na ovaj se način može sniziti evidentirana razlika između nabavne i prodajne cijene, što vodi i ka manjoj poreskoj obavezi.
U Srbiji, BiH i Crnoj Gori se porez na kriptovalute može prijaviti i korišćenjem prosječne cijene. Ta se prosječna cijena odnosi na aritmetičku sredinu svih kupovina iste kriptovalute, koja tokom prijave poreza služi kao nabavna cijena.
Korisne Alatke za Obračun Poreza
Za manje investitore, najlakši put za evidentiranje svih kupovina i prodaja kriptovaluta je kroz ručno upisivanje ovih vrijednosti. U programima kao što su Excel ili Google Sheets možete unijeti sve relevantne podatke i linkove do potvrda o obavljenim transakcijama.
Investitori koji češće vrše transakcije se mogu osloniti i na CSV izvještaje koje nude kripto mjenjačnice. U njima se automatski popunjavaju svi podaci potrebni poreskim obveznicima, koje vi samo trebate prenijeti u poresku prijavu.
U slučaju da rukovodite sa više kripto novčanika i redovno ostvarujete dobit ili gubitak trgujući kriptom, najbolje rješenje su specijalizovane alatke. Koinly i CoinLedger su među najpoznatijim jer putem CSV dokumenata mogu automatski rasporediti vašu istoriju transakcija po prosječnoj cijeni ili FIFO i LIFO metodama.
Često Postavljena Pitanja – FAQ
Da li se Plaća Porez Ako Kripto Ostane na Mjenjačnici?
Porez ste dužni da platite svaki put kada kriptovalute prodate za gotovinu ili ih razmijenite za fiat valute. U slučaju da fiat valute nastavite da držite na mjenjačnici, to ne znači da nije došlo do oporezivog događaja. Tada se porez plaća iako niste izvršili transfer na vaš bankovni račun.
Da li Plaćam Porez ako ne Prodam Izrudarene Kriptovalute?
Da, u većini zemalja se ove nagrade oporezuju po vrijednosti koju imaju u trenutku sticanja jer se tretiraju kao oporeziv dohodak. Samo držanje kriptovaluta nakon što ih kupite ne stvara poresku obavezu, ali kada primite nagrade ili poklone to morate i prijaviti.
Koji su Adekvatni Dokazi o Vrijednosti Kriptovaluta?
Kada kriptovalute kupite, prodate ili dobijete iz drugog izvora koristeći kripto mjenjačnice, potvrde ovih transakcija prate i detaljni izvještaji mjenjačnice. Na tim se izvještajima nalaze datum i vrijeme transakcije kao i cijena i količina kupljene, prodate ili stečene kriptovalute. Ovi vam računi mogu poslužiti kao adekvatan dokaz o tačnosti vašeg obračuna poreza.
